Monitoring i evaluacija Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture
U vremenskom periodu od tri i pol godine, MAP je angažiran kao jedan od konzorcijskih partnera za praćenje i vrednovanje projekta Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture tijekom kojeg će se pratiti učinci intervencije kroz 7 područja procjene i više od 100 indikatora
MAP je kao jedan od konzorcijskih partnera angažiran na projektu praćenja i vrednovanja projekta Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture. Praćenje i vrednovanje učinaka projekta EPK obveza je svakog grada koji dobije taj naslov, a Rijeka će biti prvi od gradova koji preuzimaju tu obvezu prema novim pravilima propisanima Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća o EPK inicijativi od 2020.-2033. Praćenje i vrednovanje provodit će se kroz tri i pol godine u tri vremenske točke prikupljanja podataka (2019., 2020. i 2021.). Istraživanje uključuje više od 30 stručnjaka podijeljenih u 4 sektorska tima koji će pokrivati 7 ključnih područja procjene (kulturna vibrantnost i održivost; kulturni pristup i sudjelovanje; imidž grada; upravljanje i proces isporuke; europska dimenzija; gospodarstvo i turizam i druga područja – društvena kohezija, urbana regeneracija i ekološka održivost) te unutar kojih je dizajnirano preko 100 indikatora.
Članovi konzorcija:
- WYG Savjetovanje d.o.o.
- Institut za razvoj i međunarodne odnose
- Sveučilište u Zagrebu – Filozofski fakultet
- MAP Savjetovanja d.o.o.
- Ipsos d.o.o.
Web stranica: https://evaluacijarijeka2020.com/
Slika 1: Prezentacija projekta i predstavljanje aktivnosti monitoringa i evaluacijePozadina:
Europska prijestolnica kulture (EPK) predstavlja jedan od najprestižnijih europskih kulturnih događaja, iniciran još sredinom 1980-ih godina. Izvorna ideja zasniva se na isticanju različitih umjetničkih događanja i stilova, aktivnom sudjelovanju građana u kulturnim događanjima, podupiranju kreativnog rada, mobilizaciji i sudjelovanju različitih društvenih skupina uz razvijanje otvorenosti prema drugima. U razvojnom smislu, EPK ima potencijal za sinergijski učinak na ukupni društveni razvoj lokalne zajednice, uključujući rast društvene kohezije, urbanu regeneraciju, gospodarski rast i jačanje kulturne infrastrukture i kapaciteta. U ožujku 2016., Gradu Rijeci je dodijeljena prestižna titula Europske prijestolnice kulture 2020. za program „Luka različitosti”.
Prva nezavisna evaluacija EPK odnosila se na nositelje naslova 2007. i 2008. godine, a tek se Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća iz 2006. godine predvidio proces praćenja za nositelje naslova nakon 2010. godine. U tom smislu, prva ex-post evaluacija je objavljena 2009. godine kojom su se učinci EPK projekta mjerili u skladu sa zajedničkim evaluacijskim kriterijima. Te su evaluacije procjenjivale relevantnost, učinkovitost i održivost projekta EPK u odnosu na definirane ciljeve EPK inicijative. Analizu projekata EPK u razdoblju od 1985. do 1994. godine napravio je John Myerscough, a tim predvođen Robertom Palmerom je dokumentirao i analizirao projekte u razdoblju od 1995. do 2004. godine. Pojedini gradovi su samostalno provodili svoje evaluacije, a ključnu prekretnicu u procesu samostalnog vrednovanja učinaka predstavlja Liverpool 2008. godine, koji je proveo prvo longitudinalno istraživanje koje je u obzir uzelo dugoročne učinke naslovne godine. Ta evaluacija je ostavila snažan utjecaj na kasnije evaluacije te je poslužila kao model u kasnijim samostalnim evaluacijama, kao i izgradnji zajedničkog evaluacijskog okvira.
Posebno važna promjena u posljednjem periodu propisana je Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća o EPK inicijativi u kojoj se navodi da se kroz dosadašnju provedbu pokazalo da evaluacije rezultata projekta EPK, a koje je provodila Europska komisija kroz vanjsko ugovaranje, nisu uspjele pružiti podatke o utjecaju koji je inicijativa EPK napravila u naslovnoj godini. Naime, te evaluacije su provođene najčešće krajem ili tijekom godine naslova i u značajnom dijelu su se oslanjale na podatke koje su prikupljali sami gradovi. Temeljile su se primarno na analizi dokumenata, intervjuima s organizacijskim timovima i uskim krugom ključnih dionika, analizi sekundarnih podataka i to u mjeri u kojoj su takvi podaci postojali te na on-line anketama voditelja projekata koje su u nekim slučajevima karakterizirale izrazito niske stope povrata odgovora.
U tom kontekstu, Rijeka kao prva nositeljica naslova po novim pravilima koja su na snazi od 2020.-2033. ima priliku pokazati nov način praćenja i evaluacije koji će se temeljiti na longitudinalnim istraživanjima i primarnim podacima. Namjera je Europske komisije s ovom izmjenom dodatno ispitati učinke projekta na ukupni razvoj gradova i koliko doista projekt doprinosi definiranim ciljevima inicijative i programa EPK. Dosadašnje evaluacije su ukazale na važnost osmišljavanja zajedničkih smjernica i kriterija za evaluaciju različitih EPK projekata kako bi oni bili međusobno usporedivi, odnosno važnost standardizacije evaluacijskoga okvira.
Uzimajući u obzir sve ove aspekte, proces monitoringa i evaluacije, koji se provodi u Rijeci, predstavlja važan pionirski evaluacijski poduhvat jedne više-dimenzionalne intervencije koja zahvaća različite sfere društvenog života, koji je baziran na jedinstvenoj prilici longitudinalnog prikupljanja podataka. U tom smislu, uz važnost za sam projekt, provođenje ovog procesa predstavlja važan doprinos razvoju evaluacija u Republici Hrvatskoj općenito.
